Književnost u Primorsko-goranskoj županiji

Ivana Petešić

Primorsko-goranska županija kao jedna od administrativnih jedinica Republike Hrvatske smještena je na njezinu sjeverozapadnom dijelu, gdje graniči s Republikom Slovenijom i Istarskom županijom, na istoku s Karlovačkom i Ličko-senjskom, a na jugoistoku preko morske granice sa Zadarskom županijom. Takav položaj obuhvaća tri različita klimatska i zemljopisna područja: goransko, primorsko i otočno. Podjela na manje administrativne jedinice obuhvaća 14 gradova i 22 općine te preko 500 naselja koja čine ovu županiju. Ovoj, petoj po veličini županiji u Republici Hrvatskoj, sjedište je u gradu Rijeci, koji je pak po veličini treći, nakon Zagreba i Splita.

Kvarnerski zaljev iz svemira
(izvor: www.zvjezdarnica.com)

Povijesne prilike koje su oblikovale ovaj prostor i njegovu kulturu sežu daleko u prošlost: na gotovo cijelom području županije nalaze se tragovi prapovijesnih kretanja tadašnjeg stanovništva, dok se kao prvi pouzdani stanovnici ovog područja smatraju Iliri – Histri na području Istre, a Liburni na južnijim područjima. Postupno se na otoke doseljavaju i Grci, te nakon njih i Rimljani, koji ulažu u infrastrukturu, posebice u ceste. Potkraj 6. stoljeća ovamo stižu Slaveni, točnije slavensko pleme Hrvati, koji će zauzeti sav prostor današnje županije osim otočnih utvrda. Povijesne prilike učinit će ovaj kraj svjedokom vladavine mnogih vladara, što domaćih, što stranih jer će se na tome području kroz mnoga stoljeća sukobljavati franačke, mletačke i hrvatsko-ugarske snage. U 13. stoljeću područjem gospodare knezovi Frankopani, koji kao izbjeglice s prostora pod turskom okupacijom naseljavaju u Gorski kotar i otok Krk, dok knezovi Zrinski unaprjeđuju gospodarstvo te pod njihovim upravljanjem luka Bakar postaje jedna od najznačajnijih luka na hrvatskom Jadranu. U doba austrijske vladavine razvija se ilirski pokret, tj. hrvatski narodni preporod, koji podupiru i potiču mnogi primorsko-goranski književnici svojim političkim radom, ali i svojim književnim uradcima. Dvadeseto stoljeće donijet će promjene prostoru Primorsko-goranske županije, pa će nakon Prvoga svjetskog rata Kraljevina Italija okupirati gotovo cijelo područje i provoditi nasilnu talijanizaciju. Takvo će se stanje nastaviti i tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata, međutim nakon kapitulacije Talijana, a tijekom okupacije njemačkog Reicha, na ovom se području razvija jaki antifašistički pokret koji će svoj vrhunac doživjeti progonom Talijana s hrvatskih prostora (Istarsko-dalmatinski egzodus). Nakon rata Rijeka, Opatija, Crikvenica i kvarnerski otoci brzo se razvijaju u ekonomskom smislu, dok Gorski kotar ponešto zaostaje, kakva situacija se uglavnom zadržala i do danas.

Godine 1993. u okviru upravne podjela Republike Hrvatske osnovana je Primorsko-goranska županija sa sjedištem u Rijeci i više od 320 000 stanovnika.

Temat je objavljen zahvaljujući potpori
Primorsko-goranske županije.