Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu javnosti će predstaviti Krležinu rukopisnu ostavštinu koja prati program 13. festivala Miroslav Krleža, i to u okviru tradicionalnog susreta i jednodnevne izložbe Iz
PročitajPrvo kolo “Djela Miroslava Krleže”, objavljeno u suizdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Školske knjige, predstavljeno je u petak, 9. veljače, u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu pred
PročitajMuzička akademija (MUZA) priprema praizvedbu dječje opere ‘Postolar i vrag’ Tomislava Uhlika u režiji Marija Kovača i pod ravnanjem Ivana Josipa Skendera. Praizvedba opere održat će se 14. veljače u 19 sati u
PročitajNovo hrvatsko izdanje “Raja”, trećega dijela “Božanstvene komedije” Dantea Alighierija u proznom prijevodu Božidara Petrača objavila je u svojoj Biblioteci posebnih izdanja Matica
PročitajVlada Republike Hrvatske 2024. godinu odlučila je proglasiti “Godinom Marka Marulića” u povodu 500. obljetnice njegove smrti 5. siječnja 1524. godine. Marko Marulić (Marcus Marulus, 18. 8. 1450. – 5. 1. 1524.)
PročitajDramski tekst Milana Begovića ‘Pustolov pred vratima’, jednog od najvažnijih tekstova hrvatske moderne, publika će moći premijerno vidjeti na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u
PročitajSve tri drame čuvenog dramskog ciklusa “Glembajevi” – “Gospoda Glembajevi” 1928., “U agoniji” 1928./1957., “Leda” 1932. – prvi put su prevedene u cijelosti na
PročitajGustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja kraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo
PročitajU Knjižnici Marina Držića u Zagrebu tijekom travnja 2023. godine vođen je zanimljiv razgovor s učenicima Prirodoslovne škole Vladimira Preloga o tome kako oni čitaju i doživljavaju (tiskane) knjige i različite
PročitajHrvatski pjesnik i književnik Jure Kaštelan rodio se 18. prosinca 1919. godine u Zakučcu pokraj Omiša. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu, a od 1938. godine studirao je jezike i književnost na Filozofskome
PročitajDobriša Cesarić već nas je odavno napustio, ali njegova poezija i danas živi među nama te time potvrđuje da nas pjesnikov duh nikada nije napustio. Lirika Dobriše Cesarića, jednoga od najznačajnijih hrvatskih
PročitajAugustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti
Pročitaj