Književnost hrvatskih regija

Karta Hrvatske

Književnost Slavonije, Baranje i Srijema

Književnost u Primorsko-goranskoj županiji

Književnost Like

Književnost hrvatskih otoka

Svi krajevi u Hrvatskoj imaju svoje, nazovimo ih tako, “zavičajne” pisce, koji se na određenom prostoru rado čitaju. U nastavi hrvatskog jezika je praksa da učitelji učenicima kao djela za cjelovito čitanje predlaže upravo te autore.

Dobar je primjer devetnaestostoljetni dubrovački i konavoski pisac Mato Vodopić, autor prvih pravih realističnih romana u hrvatskoj književnosti (Marija Konavoka, Tužna Jele), pisanih u dijalektu. Njegovo je djelo slabo poznato izvan dubrovačkog kraja, međutim na tom području rado je čitan i izuzetno popularan pisac, zapravo dio “opće kulture” i odrastanja. Stoga ga učitelji hrvatskog jezika u dubrovačkoj okolici, koja spada u područja od posebne državne skrbi, predalažu za čitanje.

Na natječaju Hrvatske agencije za poštu i telekomunikacije (HAKOM) projektu eLektire dodijeljena su dodatna sredstva, koja su djelom namijenjena prilagođavanju našeg projekta potrebama korisnika koji žive na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima. Dio tih sredstava namijenjen je za objavljivanje digitalnih izdanja takvih djela, s ciljem da se ti pisci učine dostupnima, te populariziraju i u ostalim krajevima Hrvatske. Gotovo pa svako hrvatsko naselje, pa i ono najmanje, na otocima, u planinama, u ratom poharanim područjima, ima “svojega” pisca ili pjesnika.

Poznati hrvatski pisci često su u svojim putopisima tematizirali ta područja: spomenimo samo Šenou, Kukuljevića, Matoša, Matka Peića. Pisci kao što su Matoš, Josip i Ivan Kozarac i drugi, primjerice, u svome su djelu trajno inspirirani svojom rodnom Slavonijom; autori poput Vladimira Nazora i Ranka Marinkovića otocima; Dinko Šimunović prostorom Dalmatinske Zagore, da navedemo samo nekoliko najpoznatijih primjera. Također, brojni su pisci i pjesnici iz tih krajeva slabo poznati u ostatku Hrvatske, pa ćemo prirediti posebne cjeline posvećene književnosti hrvatskih regija. Poseban naglasak stavit će se i na narodnu (folklornu) književnost i tradiciju iz tih područja, kao i na književnost i tradiciju nacionalnih manjina.

Za sada su pripremljene ove cjeline: