Iso
Velikanović

Šid, 29. 3 1869. - Zagreb 21. 8. 1940.

 

Po mnogima najveći hrvatski književni prevoditelj, Iso (Isidor) Velikanović, rodom šokački Hrvat, iza sebe je ostavio i značajan, premda nedovoljno poznat, književni opus, u kojemu se ističe zbirka humorističkih crtica i novela Srijemske priče.

 

Gimnaziju završava u Vinkovcima, u Beču studira filozofiju i medicinu. U Srijemskoj Mitrovici osniva Hrvatsku seljačku zadrugu i uređuje humoristično-satirični časopis Knut. U Srijemskim Karlovcima osniva vinarsku zadrugu i predsjednik je skupine hrvatskih seljačkih zadruga županije srijemske i virovitičke. U Zagrebu radi kao tajnik Matice hrvatske; profesionalni je prevoditelj: preveo je neka od temeljnih djela svjetske književnosti.

 

Srijemske priče (objavljene 1915. godine) sadrže Gogoljem inspiriranih 13 novela, a unutar svake susrećemo humor ostvaren različitim sredstvima. Njegovi Srijemci su puni zdravog humora, humora koji ne vrijeđa nikoga, ljudi su onakvi kakvi jesu – i dobri i zli, koji traže po selu pamet, koji na vijećanju u centru na klupi vode brigu o svemu u mjestu, a ono što ne vide, izmisle. Na kraju zbirke, umjesto ozbiljne biografije, Velikanović ne pridaje važnost nizu činjenica o sebi, već ih naziva “nezanimljivim črčkarijama”.

 

Ostala djela: Zašto svijet nije propao i druge šaljive pripovijesti iz Srijema (pripovijetke), Šta je šta, stvarni hrvatski rječnik u slikama (rječnik), Otmica. Pjesme u šest pjevanja (humoristični ep).

 

Surađujući kao urednik s poznatom zagrebačkom nakladom Kugli, za tisak je priredio sabrana djela Augusta Šenoe, K. Š. Gjalskog, Eugena Kumičića, J. E. Tomića, Josipa Kozarca, Ivana Kozarca i drugih hrvatskih pisaca.

 

Velikanović je prvi veliki hrvatski književni prevoditelj; njegovo je prevoditeljsko djelo toliko značajno da se nagrada Ministarstva kulture za prijevod, koja se dodjeljuje od 2004. godine, zove njegovim imenom. Prevodio je s ruskog (Puškin, gotovo sve od Dostojevskog, Tolstoj, Gogolj, Gončarov, Čehov, Gorki…), njemačkog (Goethe, Zweig, Karl May), španjolskog (Cervantes, Calderon de la Barca), francuskog (Molière, Racine, Prévost, Rousseau, Balzac, Hugo, Maupassant), engleskog (Swift, Dickens, Poe, Wilde, Shaw, Wallace, Stevenson, Kipling, D. H. Lawrence, Dos Passos), češkog (Zeyer), poljskog (Skienkiewicz, Mickiewicz).

 

Na našim smo stranicama od njegovih prijevoda objavili:

– Cervantes: Don Quijote

– Molière: Škrtac, Umišljeni bolesnik

– Swift: Gulliverova putovanja

– Gogolj: Mrtve duše

– Tolstoj: Uskrsnuće

– Dostojevski: Zločin i kazna, Idiot

– Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu

– Zola: Germinal

– Čehov: Izabrane pripovijesti