Karel
Čapek

Male Svatonjovice, 9. 1. 1890. - Prag, 25. 12. 1938.

Karel Čapek, uz Jaroslava Hašeka, autora Dobrog vojaka Švejka, najpoznatiji je češki književnik prve polovice dvadesetog stoljeća.

Rodio se 9. siječnja 1890. godine u Malim Svatonjovicama u sjevernoj Češkoj. Osnovnu školu završio je u Hradec Kralovu, a kasnije se školovao u Brnu, Pragu, Berlinu, i doktorirao filozofiju u Parizu.

Napisao je više djela za djecu (Devet bajki Karela Čapeka i još jedna Josefa Čapeka kao nagrada marljivu čitatelju,1932.), putopisa s putovanja u drugim zemljama, novinarskih radova o politici, književnosti, kazalištu, vrtlarstvu. Najpoznatija njegova bajka je Poštarska bajka, jer je izvrsno djelo i k tome na popisu lektire. Međutim, jednako su zanimljive i neke druge: Velika mačja bajka podijeljena je na dijelove Kako je kralj kupovao mačku, Što sve mačka zna, Kako su detektivi lovili čarobnjaka, Kako je Sidney Holl uhvatio čarobnjaka, Kako je čarobnjak sjedio u zatvoru. Već iz ovih podnaslova dade se naslutiti da je bajka vrlo pustolovna i da je jedan od glavnih likova čarobnjak. On se ne da tako lako uhvatiti, a čitatelj će saznati i da je čarobnjak zapravo sjajan lik. Stoga neće ostati u zatvoru. Čapek često priređuje iznenađenja svom čitatelju. Ali ne samo njemu, nego i drugim likovima. Maloj princezi pokazat će da njena ljubimica mačka ima svoju volju i nije samo ljubimica princeze. Dječaku Vašeku pokazat će kako se treba odnositi prema princezama, a najviše će naučiti američkog detektiva. Čapek je volio i pse, pa u Psećoj bajci nalazimo pseće vile, priču o tome kako je Bog sastavio čovjeka kako bi psi imali »Boga kojega mogu nanjušiti«, i kako je izmislio zvijezdu za pse koja ima rep. U Bajci o vodenjaku saznajemo kojim se poslovima bave vodenjaci u današnje vrijeme i kako se skrivaju. U Velikoj policijskoj bajci Čapek upoznaje čitatelja sa smiješnim dogodovštinama policajaca u glavnom gradu Češke – Pragu. Vrhunac bajke odvija se u ophodnji gradom kada jedan od policajaca pronađe zmajsko jaje. Karel Čapek napisao je i odulju priču s naslovom Dašenjka ili život šteneta (kako kaže u podnaslovu – za djecu napisao, nacrtao, snimio i osobno iskusio, 1933.). Riječ je o rođenju i djetinjstvu malene foksterijerke. Na zabavan i duhovit način pisac govori o tome kako je Dašenjka učila hodati, jesti, igrati se, kako je polako osvajala prostor u kući gdje se okotila. Nije ukućanima baš uvijek zabavno s malenim psićem, a čak ni posjetiteljima. Međutim, Dašenjka je svejedno osvojila svoje gospodare. Iz ove knjige može se puno naučiti o prirodi pasa i njihovim sklonostima. Čapek koristi priliku da u priču o Dašenjki uplete i neke bajkovite priče o prvim psima, o nastanku njihove privrženosti ljudima, o tome zašto psi vole zakapati kosti i loviti svoj rep. Kako bi pokazao da je Dašenjka zaista postojala, knjiga je popraćena njenim fotografijama i crtežima Karela Čapeka. Pripovijetke o psiću i mačkici i Dobro se svršilo ili debeli djedica dva su djela koja su nastala u suradnji Karela i njegova brata Josefa.

Za odrasle je pisao drame (R. U. R. – Rossums Univerzal Robots, 1921.; Slučaj Makropulos, 1922.; Adam Stvoritelj, 1927.; Bijela bolest i Majka, 1933.), romane (Krakatit, 1924.; Meteor, 1934.; Običan život, 1934.; Rat s daždevnjacima, 1936.); pripovijetke (Raspeti na raskršću i Mučne pripovijetke, 1917.; Pripovijetke iz jednoga džepa i Pripovijetke iz drugoga džepa, 1929.). U drami R. U. R. smislio je riječ robot, koja je ušla u međunarodnu uporabu. Preveo je pjesme francuskih književnika na češki jezik i tako upoznao svoj narod s francuskim pjesništvom. U djelima za odrasle govori o životu čeških žena i muškaraca – posebice rudara, željezničkih činovnika, avijatičara, seljaka, sudaca, liječnika. Pred kraj njegova života pred granice Češke dolazi Drugi svjetski rat, pa ga zaokupljaju teme o borbi protiv osvajača i o teškim sudbinama nevinih ljudi. Umro je u Pragu, 25. prosinca 1938. godine.

dr. sc. Diana Zalar