Hugo
Badalić

Slavonski Brod 18. 9. 1851. - Zagreb, 4. 5. 1900.

Hugo Badalić je pjesnik i prevoditelj koji će u povijesti naše kulture ostati upamćen kao autor libreta za najpoznatiju hrvatsku povijesnu operu Nikola Šubić Zrinjski, koju je skladao Ivan pl. Zajc.

 

Osnovnu školu polazio je u rodnom gradu i Kostajnici, a gimnaziju u Zagrebu. Po završetku gimnazije odlazi u Beč gdje je 1874. godine diplomirao klasičnu filologiju. Iste je godine postavljen za namjesnog učitelja velike gimnazije u Zagrebu. Godine 1879. bio je profesor na riječkoj gimnaziji, a 1882. vratio se u Zagreb i radio kao profesor na gornjogradskoj velikoj gimnaziji. Od 1883. godine ravnatelj je ženskoga liceja u Zagrebu, a od 1896. postao je i prvim ravnateljem novoosnovane zagrebačke donjogradske velike gimnazije. Bio je suradnik Agramer Tagblatta, Napretka, Hrvatske vile, Velebita i dr. Od 1884. godine, kada je izabran u odbor Matice hrvatske, uredio je više Matičinih izdanja, među kojima se ističe zbirka poezije Hrvatska antologija (1892). Badalić je autor niza književnih rasprava, osvrta, pedagoških članaka, a s I. Brozom napisao je Poetiku i stilistiku za Hrvatsku čitanku za niže razrede srednje škole.

Kao gimnazijalac uređivao je list Ljiljan u kojem je 1867. objavio i prvu pjesmu (Berba). Književno se afirmirao historicističkom pjesmom Panem et circenes (Vijenac, 1874). Badalićeva lirika, objavljena u Izabranim pjesmama (1896), svojedobno popularna, a po ilirskom običaju i uglazbljivana (J. Hatze, Ja ne znam što je majka mi), zastupljena je i u suvremenim antologijama (Danica, 1973; Majka, 1973; Vječnotraž, 1975). Riječ je o vesifikatorski raznolikom pjesništvu od romanci (Bolna djevojka), oda (Lj. Gaju) do elegija (U Jurjevcu) koje je uglavnom prigodničarsko-domoljubnoga sadržaja.

Prema drami njemačkog romantičara Th. Körnera Nikolas Graf von Zriny oder die Belagerung von Sigeth, kojom je 1834. godine otvorena nova kazališna zgrada na Markovom trgu, Badalić je napisao libreto povijesne opere Nikola Šubić Zrinjski I. Zajca (objavljen u Hrvatskom domu 1876). U kazališnom životu bio je prisutan i kao prevoditelj djela za repertoar (Mayerbeer, Shakespeare, Goethe i dr.).

 


Tekst prema:

  • Hugo Badalić: Nikola Šubić Zrinjski, Glazbena tragedija, Knjižara Lavoslava Hardtmana (Kugli i Deutsch), Zagreb, 1901. (pretisak: Grech, Zagreb, 1993.)